Radne cipele, Osobna zaštitna oprema

Radne cipele i neugodan miris?

Zašto radne cipele poprimaju neugodan miris?

Ususret ljetnim vrućinama koje imamo u sve dužim intervalima, korisnici se sve češće žale da im radne cipele poprimaju neugodan miris.

Zašto je to tako?

Većina prodavača pokušat će odgovor svesti na osobnu higijenu korisnika.

Situacija je ipak malo kompleksnija od toga.

Zato krenimo redom.

Koliko se stopala zapravo znoje tijekom rada?

Određena istraživanja dokazala su da ljudska stopala u 24 sata, pri sobnoj temperaturi, prosječno ispuste do 500 ml znoja.

Sada zamislite situaciju u kojoj radnik obavlja svoje radne zadatke na ljetnim temperaturama koje dosežu blizu 40 °C, i tako minimalno 8 sati dnevno, 6 dana u tjednu.

To je velika količina vlage koju radna cipela mora apsorbirati i ispustiti isparavanjem.

Upravo tu nastaje prvi problem.

Zašto radne cipele lakše razvijaju neugodne mirise?

Situacija se samo pogoršava što radna cipela ima veću kategoriju zaštite.

Primjerice, radne cipele S1P mogu ispustiti više vlage nego obuća sa S3 oznakom, jer dotična kategorija zahtijeva hidrofobnost (vodoodbojnost) gornjišta.

Stvar se dodatno pogoršava korištenjem vodonepropusnih membrana, kao što je to slučaj sa radnim cipelama u S7 kategoriji .

Posebna kategorija su interventne vatrogasne čizme, za koje potpisnik ovih redova ne može niti zamisliti kakav je osjećaj neugode i vrućine tijekom intervencije.

Zaštitne kapice i toplinski stres stopala

Ovdje je važno napomenuti da zaštitne kapice unutar cipela nemaju mogućnost isparavanja, zbog čega taj dio stopala trpi najveći toplinski stres.

Do sada smo se na tržištu susretali s radnim cipelama koje su imale bušenu zaštitnu kapicu, ali nisu uspjele zauzeti značajniji tržišni udio.

To dovoljno govori koliko je teško pronaći ravnotežu između zaštite i prozračnosti.

Jesu li materijali radnih cipela važni za isparavanje vlage?

U nekim prošlim vremenima gotovo sve zaštitne i radne cipele bile su napravljene s gornjištem i podstavom od prirodne kože.

Prirodna koža ima mogućnost upijanja i ispuštanja vlage te pridonosi boljem isparavanju.

Zbog čestih oscilacija cijena kože na svjetskim tržištima, kao i jačanja globalne trgovine, na tržištu su postala dostupnija gotova polimerna pletiva raznih boja i vrsta tkanja.

Time je koža postupno izgubila status primarne sirovine za unutarnje dijelove radne obuće.

Umjetni materijali i razvoj bakterija

Većina današnjih radnih cipela proizvodi se s podstavom i ulošcima od umjetnih materijala.

Najčešće se radi o polimernim vlaknima poput poliamida i poliestera.

Takvi materijali nemaju mogućnost upijanja vlage, zbog čega se proizvode u mrežastim strukturama kako bi toplina i vlaga lakše prolazile.

No tu postoji jedan problem.

Istraživanja o utjecaju ljudskog znoja na materijale koji su u kontaktu s kožom pokazala su da se na pletivu od 100 % poliestera prve bakterije mogu razviti već nakon samo 45 minuta pri sobnoj temperaturi.

Na tržištu postoje radne cipele s antibakterijski tretiranim podstavama, ali one su i dalje iznimka, a ne pravilo.

Najčešće se koriste u prehrambenoj industriji, gdje se traži maksimalna higijena prostora i opreme.

Koliko su čarape važne kod neugodnog mirisa radnih cipela?

Većinu procesa upijanja vlage preuzimaju čarape koje nosite.

Određeni proizvođači radnih cipela (posebno oni koji koriste vodonepropusne membrane) u svojim uputama napominju da se kod viših temperatura i intenzivnijeg višesatnog hodanja čarape trebaju zamijeniti suhima.

Čarape za rad trebale bi imati što veći udio pamuka i nešto veću debljinu kako bi mogle upiti više vlage.

To je jednostavna, ali često zanemarena mjera.

Gornjište radne cipele igra veću ulogu nego što mislite

Osim čarapa, važnu ulogu u isparavanju vlage igra i materijal od kojeg je napravljeno gornjište.

Nakon što znoj i toplina stopala prođu kroz podstavu, dolaze do gornjišta cipele.

Ako je gornjište napravljeno od zrnate ili punozrnate kože (lakirane s vanjske strane), ili od pletiva s glatkim PU ili TPU premazom, isparavanje vlage bit će znatno otežano.

Gornjišta napravljena od nubuka ili brušene kože predstavljaju bolje rješenje, ali zahtijevaju redovito održavanje sprejevima kako bi koža zadržala elastičnost.

Također, potrebno je koristiti impregnacijske sprejeve jer se u suprotnom značajno skraćuje vijek trajanja radnih cipela.

Kako spriječiti neugodan miris radnih cipela?

Da, današnje radne cipele relativno lako mogu poprimiti neugodne mirise.

Kako si pomoći?

  • osim osobne higijene, uvijek imati rezervni par radnih čarapa s većim udjelom pamuka
  • mijenjati mobilne uloške svaka 2 do 3 mjeseca, ovisno o intenzitetu korištenja
  • kupovati radne cipele s gornjištem od prirodne kože ili brušene mikrofibre, ako uvjeti rada to dopuštaju
  • koristiti sprejeve za dezinfekciju obuće

Primjerice, sprejevi poput Fresh Step pomažu neutralizirati neugodne mirise, a sastojci poput iona srebra dokazano djeluju protiv gljivica i bakterija.

Zaključak

Ako se pitate zašto radne cipele smrde, odgovor nije jednostavan.

Ne radi se samo o higijeni korisnika.

Materijali, zaštitna kategorija obuće, vrsta čarapa, intenzitet rada i vremenski uvjeti zajedno određuju koliko će se vlage zadržati unutar obuće i koliko brzo će se razviti bakterije.

Pravilnim odabirom radne obuće i pravilnim održavanjem možete značajno smanjiti neugodne mirise i produžiti vijek trajanja obuće.