Zaštita radnika od sunca: 10 mjera protiv UV zračenja i toplinskog stresa

Prema najavama meteorologa i klimatskih stručnjaka, i ovoga ljeta očekuju nas rekordno visoke temperature te pojava tzv. toplinske kupole koja može uzrokovati dugotrajne toplinske valove i izrazito nepovoljne uvjete za rad na otvorenom.

Zaštita radnika od sunca i UV zračenja postaje jedan od najvažnijih izazova za poslodavce tijekom ljetnih mjeseci, osobito u djelatnostima koje uključuju svakodnevni rad na otvorenom.

Istovremeno, brojna istraživanja pokazuju da radnici koji rade na otvorenom imaju približno 2,5 do 3,5 puta veći rizik od razvoja određenih oblika raka kože u usporedbi s radnicima koji rade u zatvorenim prostorima.

Dugotrajan rad na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci ne povećava samo rizik od melanoma i drugih oblika raka kože, već može dovesti i do toplinskog stresa, sunčanice, dehidracije, opeklina od sunca, smanjene koncentracije te povećanog rizika od ozljeda na radu.

Posebno su ugroženi građevinski radnici, djelatnici u logistici, cestogradnji, skladištima na otvorenom, lučki radnici, komunalni djelatnici i radnici u poljoprivredi koji su svakodnevno izloženi visokim temperaturama i UV zračenju.

Zbog svega navedenog, poslodavci se sve češće pitaju: Kako zaštititi radnike od sunca i UV zračenja tijekom ljetnih mjeseci?

Cilj ovog članka nije promovirati proizvode, već podići svijest o rizicima kojima su radnici izloženi tijekom rada na otvorenom. U nastavku donosimo praktične savjete i provjerene mjere koje mogu pomoći poslodavcima da zaštite svoje zaposlenike od visokih temperatura, UV zračenja, dehidracije, sunčanice i drugih zdravstvenih rizika povezanih s dugotrajnim izlaganjem suncu.

1. Hidratacija kao temelj zaštite radnika od sunca

Ovisno o temperaturi zraka, vlažnosti i intenzitetu fizičkog rada, radnik na otvorenom može izgubiti između 1 i 1,5 litara tekućine na sat. To znači da tijekom osmosatnog radnog vremena može izgubiti i nekoliko kilograma tjelesne mase.

Preporučeni unos tekućine:

• oko 250 ml svakih 15 do 20 minuta
• 0,7 do 1 litre na sat
• ukupno 5 do 8 litara tijekom radnog dana u uvjetima velikih vrućina

Za dugotrajan fizički rad nije dovoljna samo voda jer se znojenjem gube:

• natrij
• kalij
• ostali elektroliti

Zbog toga stručne smjernice preporučuju konzumaciju napitaka s elektrolitima kod rada duljeg od dva sata na visokim temperaturama.

Osigurajte radnicima neograničen pristup hladnoj vodi. Vodu držite u spremnicima u hladu, rashladnim uređajima ili bidonima s mogućnošću hlađenja. Na lokacijama bez električne energije mogu se koristiti agregati za napajanje rashladnih uređaja.

2. Šeširi i kape za zaštitu od UV zračenja

Glava je jedan od najizloženijih dijelova tijela tijekom rada na otvorenom. Dugotrajna izloženost suncu i visokim temperaturama može dovesti do pregrijavanja organizma, sunčanice, glavobolje, umora i smanjene koncentracije.

Posebno su izloženi radnici u građevinarstvu, prometu, logistici, komunalnim djelatnostima, poljoprivredi i pomorstvu.

Kape, šeširi i druga zaštitna pokrivala za glavu štite vlasište, lice, uši i vrat od izravnog sunčevog zračenja te povećavaju udobnost tijekom rada.

Prednost treba dati kapama s certificiranom UV zaštitom. Posebno su zanimljivi HYPERKEWL šeširi koji, uz UV zaštitu, koriste sustav evaporativnog hlađenja te mogu sniziti temperaturu unutar šešira za čak 10 °C.

3. Zaštitne naočale za rad na otvorenom

Oči su jednako osjetljive na UV zračenje kao i koža. Dugotrajna izloženost sunčevim zrakama može uzrokovati privremena oštećenja poput fotokeratitisa, ali i povećati rizik od razvoja katarakte i drugih bolesti oka.

Zatamljene zaštitne naočale s UV zaštitom smanjuju blještanje, povećavaju udobnost rada i pomažu očuvati zdravlje vida tijekom dugotrajnog rada na otvorenom.

Posebnu pozornost treba obratiti na radna okruženja u kojima se UV zračenje dodatno reflektira od mora, betona, asfalta ili metalnih površina.

Ako radnici nemaju potrebu za zaštitnim naočalama, preporučuje se korištenje polariziranih sunčanih naočala koje značajno smanjuju odsjaj i refleksiju svjetlosti te povećavaju sigurnost tijekom rada.

4. Šatori i suncobrani za stvaranje hlada

zaštita radnika od sunca

Ako radnici rade na fiksnoj lokaciji, preporučuje se korištenje mobilnih šatora, nad

strešnica ili suncobrana kako bi im se osigurao kvalitetan hlad.

Poželjno je koristiti šatore i suncobrane s UV certifikatom koji potvrđuje njihovu učinkovitost u za

štiti od štetnog sunčevog zračenja.

Boravak u hladu tijekom pauza značajno smanjuje toplinsko opterećenje organizma, pomaže očuvati koncentraciju i smanjuje rizik od toplinskog stresa.

5. Ljetna radna odjeća

Ljetna radna odjeća trebala bi biti izrađena od laganih i prozračnih materijala svijetlih boja kako bi omogućila bolje odvođenje topline i vlage.

Preporučuje se da radnici imaju više kompleta radne odjeće kako bi tijekom radnog tjedna uvijek raspolagali čistom i suhom odjećom.

Duge rukave ne treba automatski izbjegavati. Moderna radna odjeća od laganih tehničkih materijala može učinkovito zaštititi kožu od UV zračenja, a istovremeno omogućiti ventilaciju i udobnost tijekom rada.

Zbog pojačanog znojenja preporučuje se osigurati dovoljan broj majica za presvlačenje tijekom radnog dana.

6. Pauze tijekom radnog vremena

Ne postoji univerzalno pravilo za trajanje odmora jer ono ovisi o temperaturi zraka, vlažnosti, fizičkom naporu, izloženosti suncu i vrsti radne odjeće.

Okvirne preporuke:

• 25 – 30 °C – 5 do 10 minuta odmora svakih 1 do 2 sata
• 30 – 35 °C – 10 do 15 minuta odmora svakih sat vremena
• 35 °C i više uz težak fizički rad – 15 minuta odmora svakih 45 do 60 minuta
• 38 °C i više uz izravno sunce i težak fizički rad – razmotriti skraćivanje radnih ciklusa i preraspodjelu rada na hladnije dijelove dana

Prema OSHA, pauze ne bi trebalo uvoditi tek nakon pojave simptoma iscrpljenosti. Njihova je svrha spriječiti pregrijavanje organizma prije nego što se pojave ozbiljniji zdravstveni problemi.

7. Planiranje radnog vremena tijekom ljetnih mjeseci

Jedna od najučinkovitijih mjera zaštite jest prilagodba rasporeda rada.

Kada god je moguće, fizički najzahtjevnije poslove treba obavljati u jutarnjim satima ili kasnije poslijepodne. Rad tijekom najtoplijeg dijela dana, između 11 i 16 sati, preporučuje se svesti na minimum.

8. Prepoznavanje simptoma toplinskog stresa

Mnogi radnici zanemaruju prve znakove pregrijavanja organizma.

Pravodobno prepoznavanje simptoma može spriječiti razvoj toplinske iscrpljenosti ili toplinskog udara.

Najčešći simptomi su:

• pojačano znojenje
• jaka žeđ
• umor
• glavobolja
• vrtoglavica
• grčevi u mišićima
• mučnina
• smanjena koncentracija
• usporen ili otežan govor

9. Edukacija i međusobni nadzor radnika

Ovaj segment zaštite često je zanemaren.

Osoba koja doživi toplinski udar često nije sposobna objektivno procijeniti vlastito stanje, zbog čega je važno da radnici međusobno prate znakove iscrpljenosti i reagiraju na vrijeme.

Ako kod kolege primijetite simptome toplinskog stresa:

• premjestite ga u hlad
• skinite višak odjeće
• stavite hladne obloge na glavu, vrat, zapešća i stopala
• osigurajte dovoljan unos tekućine
• u težim slučajevima odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć

10. Kreme za zaštitu od sunca

Dijelove tijela koji nisu prekriveni odjećom, poput lica, ušiju, vrata i podlaktica, potrebno je redovito zaštititi kremom za sunčanje sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili višim.

Kremu treba nanositi prije početka rada te obnavljati tijekom dana, osobito nakon intenzivnog znojenja.

Zaključak

Visoke temperature i pojačano UV zračenje tijekom ljeta predstavljaju ozbiljan izazov za sve djelatnosti koje uključuju rad na otvorenom. Posljedice mogu biti kratkoročne, poput dehidracije, sunčanice i toplinskog stresa, ali i dugoročne, uključujući povećan rizik od razvoja raka kože.

Dobra je vijest da se većina navedenih rizika može značajno smanjiti jednostavnim preventivnim mjerama. Dovoljan unos tekućine, redovite pauze u hladu, odgovarajuća zaštita glave i očiju, kvalitetna ljetna radna odjeća te edukacija radnika predstavljaju temelj učinkovite zaštite tijekom ljetnih mjeseci.

Ulaganje u zaštitu radnika nije samo zakonska i moralna obveza poslodavca, već i ulaganje u sigurnost, produktivnost i dugoročno zdravlje zaposlenika. Kvalitetna prevencija uvijek je jednostavnija i jeftinija od posljedica koje mogu nastati zbog izlaganja ekstremnim ljetnim uvjetima.