Radne cipele i neugodan miris?

Ususret ljetnim vrućinama koje imamo u sve dužim intervalima korisnici se žale da im radne cipele poprimaju neugodan miris.

Zašto je to tako?

Većina prodavača će se probati izvući na osobnu higijenu korisnika.

Situacija je ipak malo kompleksnija od toga.

Krenimo redom.

Određena istraživanja dokazala su da ljudska stopala u 24 sata pri sobnoj temperaturi prosječno ispuste do 500 ml znoja.

Sada zamislite situaciju u kojoj radnik obavlja svoje radne zadatke na ljetnim temperaturama koje dosežu blizu 40º C, i tako minimalno 8 sati dnevno, 6 dana u tjednu. To je velika količina vlage koje radna cipela mora apsorbirati i ispustiti isparavanjem.

Situacija se samo pogoršava što radna cipela ima veću kategoriju zaštite. Npr. radne cipele u S1P kategoriji mogu ispustiti više vlage nego obuća sa S3 ( ili po novoj kategorizaciji S7 ) oznakom, jer dotična kategorija zahtjeva hidrofobnost ( vodoodbojnost ) gornjišta. Stvar se samo dodatno pogoršava korištenjem vodonepropusnih membrana. Posebna kategorija su interventne vatrogasne čizme, za koje potpisnik ovih redova ne može niti zamisliti kakav je osjećaj neugode i vrućine dok obavljate intervenciju.

Ovdje je također važno napomenuti da zaštitne kapice unutar cipela nemaju mogućnost isparavanja, zbog čega taj dio stopala trpi najveći toplinski stres. Do sada smo se na tržištu susretali sa radnim cipelama koje su imale bušenu zaštitnu kapicu, ali nisu uspjele zauzeti neki značajniji udio na tržištu.

U nekim prošlim vremenima, sve zaštitne i radne cipele bile su napravljene sa gornjištem i podstavom od prirodne kože. Prirodna koža ima mogućnost upijanja i ispuštanja vlage te pridonosi optimalnijem isparavanju vlage.

Zbog čestih oscilacija i poskupljenja kože na svjetskim burzama, kao i jačanjem globalne trgovine, na tržištu su bila sve više dostupna ( i cjenovno prihvatljivija ) gotova polimerna pletiva raznih boja i vrsta tkanja, što je istisnulo kožu kao primarnu sirovinu za izradu unutarnjeg dijela radne cipele.

Većina današnjih radnih cipela se radi sa podstavom i ulošcima koji su napravljeni od umjetnih materijala. Radi se o polimernim vlaknima od poliamida ili poliestera.

Navedeni materijali nemaju mogućnost upijanja vlage, zbog čega se i proizvode kao pletivo mrežaste strukture kako bi vlaga i toplina lakše prošla dalje.

Također, ovdje treba napomenuti da su napravljena istraživanja o utjecaju ljudskog znoja na materijale koji se često koriste u kontaktu sa ljudskom kožom. Jedan takav test je rađen na pletivu od 100% poliestera, pri sobnoj temperaturi ( 20 – 22º C ). Nastanak prvih bakterija je registriran već nakon samo 45 minuta. Na globalnom tržištu postoje radne cipele sa podstavom koje su tretirane raznim antibakterijskim premazima, ali još uvijek spadaju pod iznimku, a ne pravilo. Uglavno se koriste kod radnih cipela za prehrambenu industriju gdje se traži maksimalna higijena prostora i opreme.

Većinu procesa upijanja vlage preuzimaju čarape koje nosite.

Određeni proizvođači radnih cipela ( uglavnom oni koji koriste vodonepropusne membrane ) u svoje upute za uporabu napominju da se kod viših temperatura te kod intenzivnijeg višesatnog hodanja čarape zamjene suhima. Čarape koje koristite za rad bi svakako trebale imati što veći udio pamuka, kao i malo veću debljinu kako bi mogle upiti što više vlage.

Osim famoznih čarapa, važnu ulogu u isparavanju igra i materijal od kojeg je gornjište napravljeno.

Nakon što znoj i toplina stopala prođe kroz pletivo koje se koristi za podstavu, dolazi do gornjišta cipele. Ukoliko je gornjište napravljeno od zrnate/punozrnate kože ( koja je lakirana sa vanjske strane ) ili od pletiva sa glatkim PU ili TPU premazom sa vanjske strane radne cipele, nećete se baš usrećiti.

Gornjišta napravljena od nubuk ili od brušene kože su svakako bolje rješenje ali zahtijevaju održavanje sprejevima kako bi koža zadržala elastičnost, te korištenja sprejeva za impregnaciju, u protivnom značajno smanjujete vijek svojih radnih cipela.

ZAKLJUČAK:

DA, današnje radne cipele dosta lagano mogu navući na sebe neugodne mirise.

Kako si pomoći:

• Osim osobne higijene, uvijek imati u ormariću par rezervnih čarapa sa što većim udjelom pamuka;
• Preporučamo izmjenu mobilnih uložaka svaka 2 do 3 mjeseca, ovisno o vrsti uloška i intenzitetu korištenja;
• Kupovati radne cipele koja imaju gornjište od prirodne kože ( zahtijevaju održavanje! ), ili od brušene mikrofibre, ako Vam uvjeti rada to dopuštaju;
• Korištenje sprejeva za dezinfekciju obuće kao što je Fresh Step. Osim ulja naranče koji neutralizira neugodne mirise, sadrži ione srebra koji dokazano uništavaju gljivice i bakterije.